Vijesti

Druga po redu ovogodišnja tribina ciklusa „Korizma na Peščenici“ održana je u dvorani samostana bl. Augustina Kažotića u srijedu, 4. ožujka; o temi „Compassio kao suusudništvo u krizi današnjega kapitalizma“ govorio je Zdravko Gavran, hrvatski književnik, publicist i diplomat. Tribinu je vodio fr. Marinko Zadro.

Predavač je za cilj svoga, kako je rekao, „zajedničkog interdisciplinarnog razmišljanja“ imao sažeto prikazati aktualnu financijsko-gospodarsku krizu u koju je dospio globalni kapitalizam te ju povezati s načelom uzajamnosti i duha ljudskog i kršćanskog suosjećanja u odnosima među društvenim slojevima, zemljama i skupinama zemalja. U prvome dijelu izlaganja naznačio je temeljne probleme i dileme te neposredne uzroke sadašnje krize, koja je počela u SAD-u u bankarskom sektoru i na burzama, a proširila se na druge dijelove svijeta te sada ima za posljedicu smanjivanje ukupnog proizvoda, recesiju, veću nezaposlenost, dužničke krize itd. Pozornost je zatim usmjerio na financijske teškoće koje su sve izraženije u nizu zemalja srednje, istočne i jugoistočne Europe, među koje se ubraja i Hrvatska. U te su zemlje strane banke, a najviše austrijske, investirale više stotina milijarda eura, a sada bi moglo biti teškoća u njihovu vraćanju i uopće u gospodarskim djelatnostima. Zbog toga Austrija, Mađarska, Poljska i još neke zemlje članice Europske unije predlažu da Unija formira pakete odnosno fondove spasa u iznosu 150-190 milijarda eura, no ta ideja nailazi za sada na odbijanje kod Njemačke, Francuske i drugih, koji također imaju ekonomskih nevolja, ali druge vrste.

Načelni je problem taj trebaju li države spašavati privatni sektor, što je počelo s bankama, a sada na red sve više dolazi i pitanje pomaganja poduzećima odnosno pojedinim zemljama u krizi. S druge strane, ako im se ne pomogne, to bi se moglo osvetiti i svima ostalima, izazvati lančane reakcija, pri čemu može doći i do bankrota pojedinih država. Na tim primjerima Gavran je slikovito prikazao međusobnu povezanost i ovisnost usuda bogatijih i siromašnijih, nazvavši to „su-usud-ništvom“. Ustvrdio je da već gola ekonomska logika tjera bogatije da pokazuje više obzira prema siromašnijima, što pokazuju primjerice i mjere MMF-a, ali da je potrebno promicati i duhovno načelo „compassio“, dakle načelo moralne obveze djelatnog suosjećanja s onima kojima imaju teških i nerješivih teškoća.

U religioznom smislu predavač je istaknuo da Sveto pismo i primjeri svetaca kao što su sv. Dominik i sv. Franjo, ili bl. Augustin Kažotić, pokazuje kako ne treba bježati od svijeta u neku isključivo privatnu pobožnost, nego da kršćanska vjera, koja živi i jača u nutrini čovjekovoj, u kojoj se čovjek stalno iznova obraća u odnosu prema Bogu, iziskuje ne samo pojedinačno, nego i društveno organizirano pomaganje drugima i aktivno su-patništvo s njima. Pritom se pozvao na postavke njemačkog teologa J. B. Metza. Ljudska povijest neraskidivo je povezana s božanskom poviješću i vječnim spasenjem, istaknuo je Gavran citirajući Berdjavjeva u pogledu dileme između individualne, „privatne“ pobožnosti i povijesno primijenjene, djelotvorne vjere.

U ovom trenutku mnogi su svjesni da je dosadašnji model „turbo-kapitalizma“, pa i posve slobodnog tržišta potrošen, istaknuo je citirajući G. Sorosa. Traže se rješenja kojima će se ograničiti beskrajne mogućnosti ljudskog ili nacionalnog egoizma i pohlepe za stjecanjem kapitala, posebice u sferi financijskog kapitala, na korist bolje uravnoteženosti među društvenim slojevima, gospodarskim granama i nacionalnim gospodarstvima te s više obzira i suosjećanja prema siromašnijim društvenim skupinama i zemljama. Nakon predavanja voditelj tribine fr. Marinko Zadro pokrenuo je niz pitanja te se povela duža rasprava o konkretnim mogućnostima djelovanja u duhu kršćanske požrtvovnosti i uzajamne osjetljivosti, a dotaknute su i mogućnosti što Crkva i vjernici mogu učiniti u pogledu posljedica krize koje najteže pogađaju nezaposlene i one koji ne mognu otplaćivati stambene kredite pa ostanu bez stanova.