Vijesti

U subotu 26. rujna, u Samostanu sv. Dominika u Dubrovniku održao se drugi dan znanstvenoga skupa posvećenog dominikancima i njihovom jubileju koji se svečano oblježava 2021. godine – 800. obljetnica od njihova dolaska na hrvatske prostore. Drugi dan skupa bio je posvećen dominikancima i njihovom utjecaju na književnost i muzikologiju.

Prvo predavanje o temi „Hrvatski dominikanci i umjetnost riječi“ dominikanca Domagoja Augustina Polanščaka pročitano je kao uvod o temi doprinosa dominikanaca hrvatskoj književnosti. Prikazom književnog djelovanja hrvatskih dominikanaca od 15. do 21. stoljeća istaknut je kulturni i društveno-politički kontekst umjetničkog stvaralaštva i znanstvenog rada pojedinih dominikanaca te njihov utjecaj na hrvatsku kulturu i znanost.

Potom je svoje predavanje održala Andrea Radošević sa Staroslavenskoga instituta, koja se u svojem izlaganju bavila temom funkcije i recepcije dominikanskih tekstova u hrvatskoglagoljskoj srednjovjekovnoj književnosti, s naglaskom na propovjednoj prozi. Posebno je istaknula značajna djela srednjovjekovne crkvene proze, poput Legenda aurea i Sermones quadragesimales talijanskog dominikanca Jakova da Voragine te Sermones Discipuli njemačkoga dominikanca Johannesa Herolta, najtiskanijega propovjednika u razdoblju druge polovice 15. i početka 16. st.

Zatim je zaključke svojeg istraživanja iznio Srećko Koralija, na temu: „Rukopis – više od prijevoda biblijskog teksta“. Istaknuo je kako klasični prijevodi Svetog pisma – poput Vulgate i Septuaginte – gotovo uvijek sadrže razlike u odnosu na hebrejski tekst te da su ponekad razlike toliko velike da se ne može niti govoriti o prijevodu, a uz to mnogi biblijski rukopisi sadrže i neke druge tekstove koji daju uvid u kontekst nastanka i u samu važnost korištenja određenog prijevoda. U tom smislu u izlaganju se posebno osvrnuo na Bibliju iz 11. stoljeća koja se čuva u dubrovačkom Samostanu te naglasio važnost pojedinih „detalja koji su ključni u iščitavanju teologije“.

Osim pisane riječi, dominikanci su njegovali i ljubav prema glazbi i njome širili pobožnost i karizmu Reda propovjednika na ovim prostorima. Josip degl' Ivellio u svojem se istraživanju posebno bavio hrvatskim skladateljima dominikancima i njihovim utjecajem na liturgijsku glazbu na ovim prostorima pritom istaknuvši vrijednu glazbenu ostavštinu dominikanaca Josipa Marije Oreba, Antonina Zaninovića, Jordana Viculina, Vinka Kuničića, Anđelka Fazinića, Jordana Kuničića, Zlatana Plenkovića i Rajmunda Kuparea. Izrazio je nadu i želju da će konačno taj glazbeni materijal biti dostupan široj javnosti te postati važan dio koncertnih izvedbi i liturgije.

Na kraju predavanja posvećenih muzikologiji izlaganje je održao Hrvoje Beban prikazavši rezultate istraživanja o temi „Dominikanski koralni kodeksi sačuvani na području Dalmacije: nove spoznaje“. Nova saznanja sastoje se u pronalasku novih donedavno nepoznatih lokacija koje čuvaju vrijedne srednjovjekovne koralne kodekse te također u sabirnom prikazu svih poznatih dominikanskih koralnih kodeksa koji su sačuvani na području Dalmacije, iz čega se može zaključiti i dosadašnja pogrešna datacija ili navođenja izvora pronalaska pojedinih od njih. Beban je posebno istaknuo i pojedine raritete poput pariškoga graduala iz 13. stoljeća te antifonara s liturgijsko-glazbenim elementima iz razdoblja prije liturgijske reforme dominikanca Humberta iz Romansa. Ovo istraživanje predstavlja značajan doprinos u istraživanju glazbenih kodeksa dominikanskoga reda u Hrvatskoj, dosad još nedovoljno istraženom.

Na kraju svih predavanja sudionici su sudjelovali u raspravi nakon koje je znanstveni skup završio zahvalom provincijala Hrvatske dominikanske provincije fr. Slavka Sliškovića sudionicima skupa na sudjelovanju i njihovom predanom radu u istraživanju dominikanske povijesti na ovim prostorima.

Ana Buljat