Vijesti

Znanstveni skup „Dominikanci na hrvatskim prostorima 1221. – 2021.“ koji se održava 24. i 25. rujna u Samostanu sv. Dominika u Dubrovniku započeo je izlaganjem Marije Karbić, znanstvene savjetnice na Hrvatskom institutu za povijest. Tema njezinog izlaganja bio je „Red, grad i kralj. Dominikanci u srednjovjekovnoj Slavoniji (13. – 16. stoljeće)“, u kojem je obradila temu prisutnosti dominikanaca u gradskim naseljima srednjovjekovne Slavonije kroz prizmu njihovog odnosa s kraljem i lokalnim zajednicama. U svojem istraživanju Karbić se bavila i analizom čimbenika koji su utjecali na osnivanje dominikanskih samostana na određenom području, s posebnim naglaskom na ulogu urbanog karaktera samog naselja u kojem je pojedini samostan osnovan. Osim navedenog, u svojem se istraživanju bavila i značajem međuodnosa dominikanaca s lokalnim stanovništvom te njihovim utjecanjem na sami život građana.

„O popularnosti dominikanaca među dalmatinskim oporučiteljima i njihovom utjecaju na pobožnost od druge polovine 13. do početka 15. stoljeća. Primjer zadarske komune“ tema je koju je obradio Zoran Ladić, znanstveni savjetnik u trajnom zvanju Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU-a, koji je na temelju dostupnih pisanih izvora razmotrio proces favoriziranja dominikanaca kao primatelja pokretnina i nekretnina te novčanih legata u kasnom srednjem vijeku, osobito u kontekstu tzv. „socijalnog kršćanstva“. Ladić je istaknuo kako legati zadarskih oporučitelja ukazuju i na utjecaj siromašnih redova – pa tako i dominikanskoga reda – na izražavanje solidarnosti i milosrđa prema različitim društvenim grupacijama u potrebi navedenog razdoblja. Isto tako naglasio je i da su život u siromaštvu, asketizam i prakticiranje namjerne izolacije pojedinih redovnika (i redovnica) doveli i do ponovnog procvata pustinjačkog života.

Potom je izlaganje o vizitatorima Dubrovačke kongregacije Sv. Dominika od 16. do 18. stoljeća i njihovim odnosima s vlastima Dubrovačke Republike imao znanstveni savjetnik Zavoda za povijesne znanosti HAZU-a u Dubrovniku Relja Seferović. Seferović se u izlaganju osvrnuo na želju i napore uprave Reda propovjednika za stegu subraće i pokušaj dodatnog učvršćenja Reda na dubrovačkom području, koje je uz pomoć svojih vizitatora nastojala učiniti. Relja Seferovć istaknuo je kako su odnosi vizitatora i vlasti Dubrovačke Republike i vizitatora Dubrovačke kongregacije Sv. Dominika u spomenutom vremenskom razdoblju obično bili dobri, no da neki izvori svjedoče i o nezadovoljstvu lokalne vlasti povodom nenajavljenih dolazaka vizitatora, što je na kraju rezultiralo i ograničenjem njihove uloge na području Republike.

Ana Buljat