Svečano započeo trodnevni međunarodni kongres "Imaju li religije značenje za Europu?"

U petak 8. siječnja 2016. u Maloj dvorani Lisinski u Zagrebu svečano je otvoren trodnevni međunarodni znanstveni skup "Imaju li religije značanje za Europu", koji je u sklopu proslave jubileja 800. obljetnice dominikanskoga reda organizirala Hrvatska dominikanska provincija u zajedništvu s generalnom upravom Reda propovjednika te u suradnji s nekoliko domaćih i inozemnih obrazovnih institucija i vjerskih zajednica, Sveučilištem u Zagrebu, Sveučilištem Domuni, Filozofskim fakultetom Družbe Isusove te Učiteljskim fakultetom iz Zagreba, Sveučilištem Angelicum, Woolf Instituteom u Cambridgeu, Islamskom zajednicom u Zagrebu, Židovskom vjerskom zajednica Bet Israel, URI-jem Europe, Styriom.

Uvodno je govorio i kroz svečanost otvorenja vodio regens studija Hrvatske dominikanske provincije fr. Srećko Koralija. Predstavio je ciljeve kongresa ističući da se željelo na interdisciplinaran način razmišljati o važnim društvenim temama te da su zato teme raznolike, a da su sudionici znanstvenici različitih akademskih profila, filozofi, teolozi, pravnici, povjesničari, sociolozi.

Zatim se okupljenima obratio Učitelj Reda propovjednika Bruno Cadoré koji je istaknuo da ovakav simpozij može dovesti do zajedništva te da organiziranje takvih sadržaja uistinu može voditi prema ostvarenju bratstva među različitima.

Rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras govorio je o važnosti religijskih vrijednosti u odgoju, obrazovanju, u obiteljima i cjelokupnom društvu. Naglasio je potrebu međukulturnog dijaloga te zaključio da ljudi teško mogu bez čvrstih oslonaca koja im daju vjerska uvjerenja.

Kardinal Vinko Puljić nakon čestitke dominikancima na jubileju istaknuo je da je čovjek ugrožen kada se Bog izbaci iz javnoga života, da dijaloga nema ako mu se ne prilazi iz unutarnjeg uvjerenja i poštivanja drugog i drugačijeg, da domaći političari svoje propuste prenose na religiju osobito kada donose sumnjive zakone koji se kose sa savješću te da je nemoguća izgradnja dobrog društva bez oslanjanja o moral, identitet i savjest.

Zagrebački muftija Aziz Hasanović u svojem je obraćanju rekao da se za kongres takvoga sadržaja u Europi nije mogla odabrati ni bolja zemlja ni bolji grad ni bolja dvorana. Jer da Hrvatska ima tako dobro uređene odnose sa svim vjerskim zajednicama da može biti ogledan primjer mnogim drugim zemljama, da zagrebački gradonačelnik primjerom pokazuje da sve vjerske zajednice doživljava kao svoje, a da je Lisinski hram hrvatske kulture. Govorio je o visokom stanadardima koje islamska zajednica uživa u Hrvatskoj te o 100. obljetnici službenog priznanja islama u Hrvatskoj.

Rabin Židovske vjerske zajednice Bet Israel u Hrvatskoj Kotel Da-Don podsjetio je da međureligijski objašnjava srce i temelje svake vjere.

Glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić istaknuo je da stvarnosti u životima obliku obitelj, vjerska zajednica, mediji i društvene mreže, da je raditi na razumijevanju posao vjerskih vođa, a da je posao medija učiti javnost da treba prihvatiti i uvažavati one drugačije.

Izaslanik zagrebačkoga gradonačelnika Milana Bandića Stipe Zeba predstavio je iznimno dobru suradnju Grada Zagreba s vjerskim zajednicama, objasnio da je Zagreb nezamisliv bez potpore vjerskih instutucija u mnogim gradskim sadržajima i zahvalio dominikancima na iznimnom pastoralnom doprinosu vjernicima grada Zagreba čestitavši im na velikom jubileju.

Mitropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije Perić u svojem je obraćanju upitao ima li Europe bez religija i naglasio da je Europa bez vjere u Boga mrtvac. Podsjetio je da je Europa utemeljena na rimskom pravu, grčkoj kulturi i židovsko-kršćanskom vjerničkom identitetu te u novije vrijeme uz sve veći utjecaj islama i da od tih polazišta ne može pobjeći.

Svečanosti otvorenja uz govornike su nazočili kao domaćin kongresa provincijal Hrvatske dominikanske provincije Anto Gavrić, apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj Alessandro D'Errico, vojni biskup Juraj Jezerinac, izaslanik kardinala Josipa Bozanića Marko Kovač, predsjednik Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica fra Jure Šarčević, rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta Željko Tanjić i mnogi drugi.

T. B.