Zagreb, 15.10.2011. - Od 14. do 16. listopada u Zagrebu, u prostorijama Nadbiskupijskog pastoralnog instituta, održava se "Međunarodni znanstveni skup-Augustin Kažotić".

Organizatori skupa su Katedra za povijest Sveučilišta u Fribourgu (prof. Paul-Bernard Hodel, OP), Katedra crkvene povijesti KBF-a Sveučilišta u Zagrebu (prof. Slavko Slišković, OP), Institut sv. Tome u Zagrebu i Institut sv. Tome u Fribourgu, uz potporu Zagrebačke nadbiskupije, Hrvatske dominikanske provincije, Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Fonda za istraživanje Sveučilišta u Fribourgu.

Skup je otvorio kardinal Josip Bozanić, nadbiskup zagrebački, a otvorenju su prisustvovale i istaknute osobe iz političkog, kulturnog, znanstvenog i vjerskog života: Jadranka Kosor, predsjednica Vlade RH; Stjepan Bartulica, izaslanik Ive Josipovića, predsjednika RH; akademik Zvonko Kusić, predsjednik HAZU-a; Željko Tanjić, rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta; Domenico Cornacchia, biskup Lucere-Troie; Franjo Komarica, banjalučki biskup; fr. Anto Gavrić, provincijal Hrvatske dominikanske provincije te drugi provincijali i provincijalke.

Prije otvaranja i početka skupa okupljenima su se obratili fr. Slavko Slišković, OP, fra Ivan Karlić, OFMConv, fr. Paul-Bernard Hodel, OP, fr. Anto Gavrić, OP, Stjepan Bartulica i Jadranka Kosor.

Fr. Slavko Slišković, pročelnik Katedre crkvene povijesti na KBF-u, pozdravio je nazočne i rekao da ovaj skup potvrđuje važnost bl. Augustina Kažotića, dominikanca, zagrebačkog i lucerskog biskupa, koji je ostavio traga u vjerskom, kulturnom, znanstvenom i političkom životu Hrvatske i Italije.

Fra Ivan Karlić, prodekan za znanost KBF-a, rekao je da bl. Augustin Kažotić može biti uzor današnjim mladim znanstvenicima budući da se nakon školovanja u Parizu vratio u domovinu gdje je stečeno znanje stavio u službu naroda na način pastoralnog, prosvjetiteljskog i karitativnog djelovanja.

Fr. Paul-Bernard Hodel, predstavnik Sveučilišta u Fribourgu, istaknuo je da skup može biti od velike koristi u procesu kanonizacije bl. Augustina Kažotića. Naime, znanstvena izlaganja trebaju biti doprinos utvrđivanju povijesne istine koju je potrebno znati kod mogućeg proglašenja svetosti bl. Augustina Kažotića.

Fr. Anto Gavrić je govorio o dominikanskom duhu bl. Augustina Kažotića. Na tragu sv. Dominika, utemeljitelja Reda propovjednika, bl. Augustin je bio izvanredan propovjednik koji je naviještanje Riječi temeljio na ustrajnom studiju, dok je na tragu sv. Tome Akvinskog, najvećeg filozofa i teologa Reda propovjednika, jasno i razgovijetno izlagao već poznate istine, ali je također postavljao pitanja i dolazio do vlastitih zaključaka, a sve to na hvalu i slavu Gospodina.

Stjepan Bartulica je rekao da je naša dužnost promicati velikane naše povijesti i to zbog vlastite samosvijesti, ali i zbog upoznavanja drugih naroda s hrvatskom baštinom. Značajan doprinos navedenom predstavlja i međunarodni znanstveni skup o bl. Augustinu Kažotiću.

Jadranka Kosor je označila bl. Augustina Kažotića kao velikana koji je znak višestoljetne pripadnosti hrvatskog naroda europskom civilizacijskom krugu. Istaknuto je njegovo prosvjetiteljsko i socijalno djelovanje, a ono je važan oblik djelovanja i u današnjoj Hrvatskoj koja se naziva zemljom znanja i socijalne pravde. Na putu u Europsku uniju valja biti svjestan vlastitih vrijednosti, a među njima i kršćanskih korijena u kojima je snažno bilo utemeljeno spomenuto djelovanje bl. Augustina Kažotića.

Skup je otvorio kardinal Josip Bozanić, nadbiskup zagrebački i jedan od nasljednika bl. Augustina Kažotića na stolici zagrebačkog biskupa. U prigodnom govoru bilo je riječi o bl. Augustinu Kažotiću kao reformatoru liturgijskog života, utemeljitelju Katedralne škole u Zagrebu i djelatnom zastupniku socijalnih prava siromašnih. Kardinal je zaključno izrazio želju i nadu da će bl. Augustin Kažotić uskoro postati novi svetac, a otvorenje današnjeg znanstvenog skupa može biti vrijedan doprinos tome događaju.

Nakon otvorenja skupa započeo je radni dio programa o čijem sadržaju izvještaj uskoro slijedi.