Zagreb, 17.10.2011. - U subotu 15. listopada započeo je drugi - radni dan "Međunarodnoga znanstvenoga skupa-Augustin Kažotić". Zbog tehničkih teškoća, u nastavku donosimo sažetke samo nekih izlaganja.

"Proces beatifikacije i tijek kanonizacije bl. Augustina Kažotića", naslov je izlaganja dominikanca, prof. dr. Vite T. Gomeza, općeg postulatora dominikanskoga reda. Predvač je uvodno kazao kako proces Kažotićeve beatifikacije svoje početke ima već dvije godine nakon blaženikove smrti.

Naime, Kalabrijski vojvoda Karlo poslao je pismo papi Ivanu XXII. u kojem govori o čudima, tj. milostima koja su se dogodila po zagovoru lučerskog biskupa Augustina, a u što se sam vojvoda uvjerio. Kult slavljenja Augustina Kažotića, kao čovjeka koji je umro na glasu svetosti, prisutan je od samih početaka. Upravo je ta činjenica potakla dominikanske učitelje Reda da se potrude i pokrenu postupak beatifikacije Augustina Kažotića.

Predavač je spomenuo kako je jedan student u Luceri, naišao na papinski breve u kojem se Augustina Kažotića naziva svetim, ali taj breve nije pronađen i ne može se sa sigurnošću utvrditi je li uopće postojao. S vremenom su i pape uvidjeli i uvažili napore oko postupka beatifikacije. Stoga papa Inocent XII. odobrava javno štovanje Augustina Kažotića, dok ga papa Klement XI. 1702. proglašava blaženim.

Veličinu i obljubljenost biskupa Kažotića u narodu predočavaju i mnogi tekstovi, slike i zavjetni darovi koji govore o čudesima koja je Augustin činio ili su po njegovu zagovoru postignuta. U posljednje vrijeme, učinjeni su konkretniji koraci ka konačnom uzdizanju bl. Augustina na rang sveca. Glavni protagonisti postupka su biskupija Lucera i Hrvatska dominikanska provincija. Za realizaciju kauze, potrebno je priznati jedno čudo. O. Garcia je na samom kraju naglasio kako se nalaze na pravom putu do kanonizacije te je uputio poziv svima da rade na sakupljanju svih potrebnih sredstava da se kanonizacija privede kraju.

Dominikanka, s. Ivana Pavla Novina, održala je predavanje na temu "Veliki hrvatski poklonici i štovatelji bl. Augustina Kažotića u 20. stoljeću". Sestra Ivana Pavla u svom je predavanju rekla kako povijesne činjenice s jedne strane i promatranje lika bl. Augustina Kažotića s druge strane ukazuju na prihvatljivost njegova lika u svakom povijesnom razdoblju, ali isto tako i na ljude koji nam svojim djelovanjima i životima jasno ističu upravo vrijednosti blaženika za svaku našu potrebu i vrijeme.

Nesumnjivo je da su se među njima zbog nekih svojih posebnosti istakli oni koje se nazvaju velikim poklonicima i štovateljima, ali koji su pred današnje ljude stavili pitanje i poticaj da se otkrije ljepota zagovora bl. Augustina Kažotića. Bl. Alojzije Stepinac, franjevac Nedjeljko Dominik Slišković, dominikanaci Frano Kovačević, Marijan Biškup i Franjo Šanjek, kao veliki hrvatski poklonici i štovatelji bl. Augustina Kažotića u dvadesetom stoljeću, te mnogi drugi manje istaknuti stavljaju pred nas poticaj i zahtjev izražen još 1934. u Duhovnom životu autora Hijacinta Boškovića OP:  ''A ova divna ličnost bi i te kako zavrijedila da bude i poznata i čašćena od cijeloga hrvatskoga naroda i da mu bude zahvalna za usluge koje mu je učinila.

Naš biskup bio je podignut odavna na oltar i tako nam svima postavljen za uzor i zagovor. Bog naročito obdari jedan narod kad iz njegova roda odgoji sveca. Time mu pruža zagovornika, preko kojeg hoće da obaspe neki narod posebnim milostima. A bl. Augustin Kažotić, taj lijepi naše gore list, jest naš čovjek ne samo za njegova boravka na zemlji već i sada kada nas zagovara na nebu. On nas razumi i shvaća i hoće da bude uvijek naš, a mi ga moramo slaviti i poznavati''. Predavačica je zaključila da ostaje činjenica kako je samom štovanju bl. Augustina Kažotića na koncu pridonijela svaka osoba koja je ostavila i jednu uspomenu, riječ ili djelo što bi govorilo o blaženiku ili koja se utekla zagovoru ovoga blaženika.

"Kult bl. Augustina Kažotića tijekom stoljeća" naslov je izlaganja don Donata D'Amica, koji je progovorio o kultu bl. Augustina Kažotića, od samih početak pa sve do novijih dana. Na početku je dao povijesni presjek biskupije Lucere. Sami govor o kultu bl. Augustina, započeo je prikazom njegove smrti koja se opisuje kao anđeoski prijelaz u novi život. Nadalje, za vrijeme pogreba bl. Augustina, zabilježeno je čudo kada je kapetan grada zbog gužve pao u grob i nakon toga izašao živ. Navodi se u arhivskoj građi biskupije Lucere i čudesno oslobođenje opsjednute djevojke pred grobom bl. Augustina. Grob Augustina Kažotića s vremenom postaje mjesto hodočašća, a sam bl. Augustin biva postavljen za zaštitnika grada.

Kada se govori o hagiografskoj tradiciji i mjestu bl. Augustina u njoj, općenito se naglašava skromnost i tolerancija blaženika koji je posebno bio tolerantan prema saracenskoj kulturi na području biskupije Lucere. Zbog glasa svetosti koji je pratio lik Augustina Kažotića, u 17. st. se javljaju fratri koji sakupljaju podatke o Augustinu, što je rezultiralo jačanjem želje i samih vjernika biskupije Lucere da se Augustina proglasi svetim. Tijelo blaženika se čuvalo u samostanskoj crkvi svetog Dominika koji Napoleonove trupe zatvaraju. Časno mjesto, posmrtni ostaci Augustina Kažotića, dobivaju tek 1937. godine kada su preneseni u srebrnoj urni kod oltara Srca Isusova u lucerskoj katedrali. Don Donato, svoje predavanje o kultu bl. Augustina, završio je konstatacijom da su dominikanci uvijek bili vjerni posjećivanju groba biskupa Kažotića.

Na kraju Međunarodnoga znanstvenog skupa posvećenog životu i djelu blaženika koji je u organizaciji Katedre crkvene povijesti Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Katedre crkvene povijesti Teološkog fakulteta Sveučilišta u Fribourgu održan od 14. do 15. listopada u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu u Zagrebu, zaključni govor održao je mons. Domenico Cornacchia, biskup biskupije Lucera-Troia.

On je izrazio zadovoljstvo što je nasljednik bl. Augustina Kažotića te je srdačno zahvalio na pozivu na ovaj skup. Biskup je postavio pitanje o poruci bl. Augustina Kažotića današnjem čovjeku. Rekao je da zagrebački biskup može biti vrijedan uzor u rješavanju brojnih problema našega društva. U svijetu ima mnogo diskriminacije i mržnje na različitim osnovama, pa i na vjerskoj. Bl. Kažotić je veliki prethodnik duha tolerancije, pri čemu je ekumenski raspoložen povezivao različite narode i religije. U tome pogledu, riječ je o čovjeku izvanrednog i jasnog moralnog opredjeljenja zbog čega je vrlo važno očuvati njegov lik i djelo u trajnom sjećanju, istaknuo je mons. Cornacchia.

Fr. Ivan Gavranović, OP