| Dominikanac na čelu biskupije Lausanne, Ženeve i Fribourga |
|
| Petak, 04 Studeni 2011 06:59 |
|
U obraćanju javnosti bio je jednostavan i izravan: "Iskreno, nadao sam se da to neću biti ja." No, kad mu je u Rimu bilo postavljeno pitanje, odgovorio je kako je na to pitanje već davno odgovorio posvećujući svoj život Kristu i Crkvi.
Istaknuo je da se može biti prestrašen prihvaćajući takvu službu na svoja ramena. "No, nisam prestrašen; čak i u tome nalazim razloga za radost", dodao je. Priznao je da se Učitelj Reda opirao njegovu odlasku želeći da o. Charles ostane u profesorskoj službi.
Gostujući večeras u emisiji Forum na 1. programu švicarskoga radija, na primjedbu novinara da je jutros na konferenciji za tisak bio radostan, o. Morerod je odgovorio: "Kršćanski život je radostan. Ponajprije treba na tome inzistirati negoli iznositi sve moguće probleme i pitanja. Lijepo je biti kršćanin, i to je ono što biskup treba reći. Bez obzira bio biskup ili ne, to je ono što želim reći."
Želi unijeti dinamizam i nadu u Crkvu u Švicarskoj koja je, kako sam odvažno reče "premalo živa i uspavana". Novi biskup je očekivan s nestrpljenjem. A biskupija je bila dobro uzdrmana i aferama pedofilije.
Na upit novinara kako će probuditi nova svećenička zvanja u svojoj biskupiji u kojoj je veliki broj svećenika poodmakle dobi, o. Charles odgovara: "Neću pokušavati činiti čudesa. No, mislim da se može reći da vrijedi biti svećenik, da je to lijep poziv, da se može biti sretan kao svećenik i da kao svećenik može pomoći velikom broju ljudi. Taj poziv iziskuje žrtvu, traži vjeru, ali isplati se."
Charles Morerod potječe iz mješovite obitelji; otac mu je katolik, a majka protestantkinja pa će stoga ekumenizam biti njegovo omiljeno područje rada. Rođen je u Riazu, u kantonu Fribourg, 28. listopada 1961. U Dominikanski red stupio je 1983., a za svećenika je zaređen u Ženevi 1988. Pastoralno djeluje najprije na župi sv. Pavla u Ženevi koju vode dominikanci, a od 1991. do 1994. bio je sveučilišni kapelan na Sveučilištu u Fribourgu.
Doktorat iz teologije postigao je 1994. na Sveučilištu u Fribourgu, gdje te iste godine počinje predavati. A od 1996. počinje predavati i na Angelicumu u Rimu. Od 1997. urednik je francuskog izdanja revije Nova et Vetera (Ženeva). Od 1999. do 2002. predaje ujedno i na Teološkome fakultetu u Luganu.
Doktorat iz filozofije postigao je 2004. na Katoličkom Sveučilištu u Toulousi (Francuska). Profesor filozofije i dogmatske teologije, od 2002. do 2004. bio je član Međunarodne katoličko-anglikanske komisije (ARCIC), član Mješovite međunarodne komisije za teološki dijalog između Katoličke Crkve i Pravoslavne Crkve (od 2006.), član Papinske Akademije svetog Tome (od 2008.), član povjerenstva za dijalog s Društvom svetoga Pija X. (od listopada 2009.).
Od 2008. ravnatelj je Catholic Studies Roman Program Sveučilišta sv. Tome (St. Paul Minnesota). Od rujna 2009. bio je rektor Papinskog sveučilišta sv. Tome Akvinskog (Angelicum) u Rimu. Od 22. travnja 2009. generalni je tajnik Međunarodne teološke komisije i savjetnik Kongregacije za nauk vjere. Biskupija Lausanne, Ženeva i Fribourg obuhvaća četiri kantona (Vaud, Ženeva, Fribourg i Neuchâtel), broji oko 690.000 katolika, s preko 300 svećenika (od koji dobar dio u poodmakloj dobi) i oko 400 trajnih laika.
Jedan dio biskupije je njemačkoga govornog područja. Charles Morerod je održao preko 100 predavanja diljem svijeta o teološkim temama (Crkva, ekumenizam) i iz područja filozofije (suvremeni ateizam); autor više knjiga i studija, posebice o ekumenizmu i međureligijskom dijalogu. Govori francuski, njemački, engleski, talijanski i španjolski.
Charles Morerod sudjelovao je na II. Međunarodnom studijskom tjednu za Dominikansku obitelj u formaciji, održanom u Dubrovniku 1999., na temu „Duhovnost u Redu propovjednika“. Njegovo predavanje objavljeno je na hrvatskom u Zborniku posvećenom Tomi Verešu, u izdanju Dominikanske naklade Istina, 2000. godine.
U Zborniku u čast Josipa Ćurića SJ (Oči vjere, FFDI, Zagreb, 2002), objavljena je njegova studija pod naslovom: "Koncepcija dijaloga: filozofija znanosti (Popper, Kuhn, Feyerbend) i ekumenski dijalog". Ređenje i uvođenje u službu bit će u katedrali sv. Nikole u Fribourgu u nedjelju 11. prosinca u 15 sati.
|